Urubuga rw'Amakuru n'Amateka Mu Rwanda

Category — Umutungo


Ni irihe somo Janet Kagame yakura mu ifungwa rya Suzane Mubarak?

par Evans, Canada.

Jeannette Kagame

Jeannette Kagame

Hashize iminsi Urukiko rwo mu Misiri rwemeje ko uwahoze ari umufasha wa perezida Mubarak aba afunzwe iminsi igera kuri cumi n�itanu kubera ibyaha byo kunyereza no gusahura umutungo wa rubanda yitwaje umwanya yari afite nk�umufasha wa perezida Mubarak.

Uwo mubyeyi w�imyaka igera kuri 70 yananiwe kwiyubaha no kubaha abaturage ashinzwe kuyobora kubera kwibaza ko umugabo we yica agakiza, ananirwa guhumuka kugirango arebe ejo hazaza maze asahura umutungo wa Rubanda asa n’aho afite uwo basigana bituma ejo bundi urukiko rwo muri Misiri rwemeza ko agomba gufungirwa muri gereza yo muri Cairo mu gihe bagikurikiranira hafi ibyaha acyekwaho.

Ibi byatumye nibaza isomo madame wa perezida wacu Janet Kagame yakura mu ifungwa rya mugenzi we dore ko we amurusha gusahura ugereranyije n�igihe bamaze ku butegetsi ku buryo abahanga bamugereranya na Grace Mugabe, umufasha wa perezida Robert Mugabe.

Tumaze iminsi dukora iperereza mu gusahura kwa Janet Kagame ariko iyo ubikurikiranye neza birenga ukwemera kwa muntu dore ko arushanwa n�umugabo we ku buryo bagenda banyurana mu ngendo ari na ko bajya kuwushora mu mahanga. Mu minsi ishize ubwo Abanyarwanda bari mu cyunamo bunamira inzira karengane za Jenoside, Jannette Kagame yataye umugabo we ajya muri Stade wenyine maze afata indege agana muri Amerika kujya guhishayo amwe mu mafaranga yari amaze gusahura.

Nyuma y’aho itangazamakuru ryatangiye kugaragaza aho perezida Kagame agenda ahisha imitungo ye aba yasahuye mu gihugu, byatumye Janet atongera kugilira icyizere maneko z�umugabo we zabaga zabafashije kuzigama uwo mutungo, maze anyuramo kwifatiramo kugirango ajye guhisha umutungo wa rubanda baba basahuye hirya no hino mu mazina y�inshuti ze magara.

Zimwe mu mpamvu zitumye twibaza nimba hari isomo Jeanette Kagame yakura mu ifungwa rya mugenzi we Suzane Mubarak wa Misiri dore ko na we atigeze yibaza ko ibintu bizahinduka bigeze hariya, ni uburyo na we akomeje gusahura dore ko bimwe mu bimenyetso dufite byerekana� uburyo Jeanette yagiye asahura kimwe mu bigo bya Tristar ku buryo yajyaga akurayo amafaranga agera ku 100.000.000 frw buri gihembwe, ntayatangire ibisobanuro.

Ikindi ni uko Jeanette ari mu bantu ba mbere bari inyuma yo gusahura umushinga wa Conventional Centre, akaba yarawusahuye akayabo kagera ku 40.000.000 usd, ayo yose akaba yarakoreshaga abambari be nka ba Minisitiri Musoni hamwe n�igikoresho cye Ambasaderi Gasana.

Akoresheje Gen Jack Nziza nk�umunyamabanga wa Minadef, Jannette yashoboye guhesha musaza we Richard Murefu, bafatanyije ubucuruzi, ikiraka gifite akayabo katagira ingano cyo kugemulira amamodoka y’iyo minisiteri amavuta.

Nk’uko twabibatangarije ubushize ko uwo munyembaraga yagombaga kugira Dr Agnes Binagwaho minisitiri w�ubuzima arinakwo byaje kugenda nyuma� kubera inyungu afite mu gusahura iyo minisiteri, kubera akayabo ibona gaturutse mu batera nkunga, ariko akenshi kakanyerezwa, ahasigaye umutekinisiye Binagwaho agategeka uburyo ayo mafaranga yakoreshejwe.

Kugeza ubu Jeanette Kagame akoresha musaza we ari we Richard Murefu kugirango bigarurire ibyayi byose byo mu Rwanda, akoresheje umucuruzi witwa Gatera Ejide, ku buryo bashoboye kubona hafi ibyayi byose banyuze muri Privatisation.

Kimwe na Suzane Mubarak, Jeanette Kagame na we arimo gutegulira umuhungu we Ivan Cyomoro kuzasimbura se, akaba ariyo mpanvu yamutwaye kwiga mu ishuri rya Gisirikare muri Amerika ryitwa West Point.

Kubera ibyo bigwi n�ibindi tuzabagezaho mu minsi iri mbere byiganjemo ibikorwa by�ihohotera ry�ikiremwa muntu bitegekwa n�uyu mubyeyi akoresheje inzego z�ubutasi, ni byo bitumye twibaza niba ibyabaye kuri mugenzi we nta somo byari bikwiye kumuha kugirango agabanye akariro na feri, amazi atararenga inkombe.

Evans, Canada.
[Umuvugizi]

May 21, 2011   1 Comment

Ubushobozi bwo guha abanyeshuri inguzanyo ya buruse sibwo bubuze

par Joseph Ngarambe

Kagame aretse gusahura no gusesagura, abanyeshuri bose basubizwa inguzanyo ya buruse netse bakanongezwa.

Uyu mwaka w�2011 watangiye nabi cyane ku banyeshuri benshi ba za Kaminuza n�amashuri makuru. Kandi ibyo byari byitezwe, nyuma y�uko Leta ya Kagame itangaje ikurwaho ry�inguzanyo ya buruse, ku buryo butunguranye. Mu mwaka ushize, iyo nguzanyo yagenerwaga abanyeshuri 24 098 (Imvaho Nshya, 2 Ukwakira 2010).� Uwo ukaba wari umubare munini, ukurikije ko Kaminuza n�amashuri makuru byigwagamo n’abanyeshuri ibihumbi 27 (Murigande, Izuba rirashe, 5 Ukwakira 2010).

Nubwo ngo 6210 baje kuyisubizwa (BBC Gahuza, 11 Werurwe), amarira n�imiborogo ni menshi kubayikuriweho, kimwe no kubatangiye amashuli imaze gukurwaho. Kandi bizwi ko benshi mu banyeshuli bahabwaga inguzanyo ya buruse, baturukaga mu miryango itifashije.

Iyo nguzanyo yabarirwaga ku manyarwanda ibihumbi makumyi abiri na bitanu� ku mwaka (25 000 ku kwezi), abanyeshuri bari bamaze imyaka basaba ko yakongerwa, kubera ko itari ikijyanye n�ibihe bihenze by�ubu. Igisubizo cya Leta cyo kuyikuraho burundu cyashenguye rero benshi, nubwo ubwoba bukibazitira, bubabuza kubyerekana uko bikwiye.

Icyo cyemezo cyo gukuraho inguzanyo ya buruse, ngo ntikireba kandi abanyeshuri bigira hanze y�u Rwanda. Umuntu akaba yabibonamo gutsimbataza ubusumbane bwari bunamaze kurenga urugero mu mateka ya Repubulika y�u Rwanda. Biragoye rwose kubibona ukundi, mu gihe abiga hanze akenshi babikesha amasano bafitanye n�abategetsi.

Abanyarwanda benshi batunguwe n�icyemezo bigaragara ko kije ari nk�inyongera-busumbane. Yemwe n�abari imbere mu gihugu, bagerageje gutsinda ubwoba baterwa n�igitugu cya Kagame, basobanura ko ingaruka z�icyo cyemezo zitazatinda kwigaragaza.

Ingaruka mbi z�icyemezo kigayitse

Nko kuwambere tariki ya 31 muri uko kwezi kwa Mutarama, Eugene Uwambajimana, umunyeshuli w�impfubyi wigaga mu mwaka wa kabiri muri Kigali Institute of Education (KIE) yariyahuye. Bagenzi be n�uwamureraga, bemeza ko icyo cyemezo cyo kwiyambura ubuzima cyaturutse ku kwiheba, amaze gusanga yarakuwe ku rutonde rwa bacye bashoboye gusigarana iyo nguzanyo.

Nyuma yaho gato, kuwa gatatu tariki ya 2 Gashyantare, umunyeshuli wo muri Kaminuza Nkuru y� U Rwanda yikubise hasi, ajyanwa mu bitaro,� iyo mpanuka ikaba yari yatewe no kumara iminsi itatu atarya.

Abanyeshuri bakishuswa bajya kwiga, abenshi nabo ntibizeye kuzakomeza. Impungenge za bamwe muri bo ziherutse kumvikanira mu nkuru ya kabiri ya BBC Gahuzamiryango yo kuwa gatanu, tariki ya 11 Werurwe.� Umunyamakuru w�iyo radiyo yegereye abanyeshuri bo muri Kaminuza y�i Butare, bamutekerereza imibereho yabo iteye agahinda, nyuma yo kwamburwa iyo nguzanyo. Uwo munyamakuru kandi na we yarabyiboneye.� Ibyo ndetse byaje no gushimangirwa n�umwe mu bategetsi b�iyo Kaminuza. Umunyeshuri ugize imana, abona ayo kurira rimwe gusa ku munsi.

Mu ngorwa z�abanyeshuri uwo munyamakuru yasuye, yasanze harimo iziriho� zirira indya ituzuye, kw�isahani itukura ya Mironko. Iyo ndya iteye impungenge, abo banyeshuri bayifatiraga i Tumba, mu nkengero za Kaminuza, mu gisa na resitora. Iyo ngirwa resitora, abanyeshuri bayiriramo bayihimbye �Kill me quick� (Nyica vuba), kubera isuku nkeya ibaviramo inzoka zo mu nda n�izindi ngaruka.

Imvugo y�abo banyeshuri bagihanyanyaza, yuzuyemo ububabare no kwiheba birenze urugero. Kandi nubwo ministeri y�Uburezi iriho ngo yiga ikibazo cyabo, umunyamakuru wa BBC yarangije inkuru yemeza ko abenshi muri bo badafite amahirwe yo kuziyongera ku rutonde rw�abanyeshuri 6210 bayemerewe.

Icyemezo kinyuranye n�intego z�Icyerekezo cya 2020

Biratangaje cyane kubona Leta y�u Rwanda ifata nabi abanyeshuri, mu gihe irata hose ko ari intangarugero mu burezi, ngo ikurikije Icyerekezo 2020, ngo kigamije ubukungu bushingiye mbere ya byose ku bumenyi.

Nibutse ko ubushobozi n�ubumenyi bigize imwe mu nkingi 6 z�Icyerekezo 2020 cy�u Rwanda. Ku mwanya wa kabiri w�izo nkingi z�Icyerekezo 2020, handitse ibi: �Iterambere ry�ubukungu bushingiye ku bantu bafite ubushobozi no ku bumenyi�.

Mu gusobanura uruhare rw�iyo nkingi y�iterambere, Icyerekezo 2020, kigera ku burezi kikagira kiti: �U Rwanda rwiyemeje kugera ku �Burezi bwa bose�, iyi ikaba ari imwe mu ntego zikomeye z�iterambere ry�ikinyagihumbi. Nyamara, hakenewe bigaragara kwigisha no guhugura abaturage ku nzego zose: amashuri abanza, ayisumbuye n�amakuru na za Kaminuza; by�umwihariko hakazirikanwa ku gaciro k�inyigisho zitangwa�.

Ni gute rero abanyeshuri batarya, batanafite amafaranga yo kugura ibikoresho bya ngombwa bakwiga bakamenya? Gukuriraho abanyeshuri inguzanyo ya buruse, ntibizahaza gusa iyo nkingi y�Icyerekezo 2020, iza ku mwanya wa kabiri. Binanyuranije kandi n�ikingi yambere y�icyo Cyerekezo, ari yo: �Ubuyobozi bwiza na Leta ifite ubushobozi�

Mu mwanya wo gukuraho inguzanyo ya buruse, ubuyobozi bwiza bwari kurwanya gusahura no gusesagura

Icyemezo cyo gukuraho inguzanyo ya buruse cyashyizweho ku buryo bw�igitugu buranga ingoma ya Kagame. Iyo haza kubaho ubuyobozi bwiza, na Leta koko ifite ubushobozi, inzego zayo zari kwibutsa Kagame� kudakora ishyano, mu kugabanya amahirwe yo kwiga ku banyeshuri bava mu miryango ikennye, cyangwa ikeneshejwe.

Icyemezo gishenguye abo banyeshuli n�abo bakomokaho, mu mpande zose z�u Rwanda, kiragayitse ku buryo bwose. Ntabwo kinakwiye kwihanganirwa, cyane cyane ko bimaze kugaragarira buri wese ko Kagame asahura cyangwa asesagura umutungo w�igihugu. Kandi rero, uko imyaka ihita, ni nako ingeso yo gusahura no gusesagura ikura ku buryo buteye inkeke.

Ni gute abakunda u Rwanda n�Abanyarwanda bahatira ingoma ya Kagame gucika ku ngeso yo gusahura no gusesagura

Mu gihugu gitegetswe neza, Kagame yagombye kugarura amafaranga y�Abanyarwanda yasahuriye mu mabanki yo hanze

Dufateho urugero ariya $73,688,408.09 �yasahuriye hanze, akoresheje Musoni James na Nshuti Manasseh, mu gihe gito (Umuvugizi 2011-02-07). Uyavunjemo amanyarwanda, angana na 44 213�045�340. Kubera ko inguzanyo ya buruse ku mwaka ari Frw 250�000, ni ukuvuga ko iryo sahu ryakwishyurira abanyeshuri 176�852 uwaka wose. Bisobanura ko ayo mafaranga yakwishyurira byibuze imyaka 7 bariya banyeshuri 24�098 bose hamwe.

Kagame yagombye no kuvana mu buhisho buhenze� indege ebyeri� na zo zihenze, kandi zanavuye mu mafaranga yanyereje.

Kagame, agatsiko ke n�abamufasha kubeshya ntibahwema kwivuga ibigwi mu micungire myiza y�ibya rubanda. Byo kujijisha, kubera ko bimaze kumenyekana ko, mu bintu byinshi Kagame� yasahuriye hanze, harimo indege ebyiri zo mu rwego rw�abakire bagashize. Izo ndege rwose ziri mu rwego rutajyanye n�ubukene bw�u Rwanda zatanzweho zombi amamiliyoni agera kuri 130 y�amadolari ya Amerika ( ku giciro cyazo gisanzwe, hongeweho� milioni 30 zo kuzambika anti-missiles n�ibindi).

Ubukene bw�u Rwanda bwagombye kubwiriza Kagame kugurisha wenda indege imwe. Tuyihaye nk�agaciro ka miliyoni 30 z�amanyamerika, yagurishwa miliyari 18 z�amanyarwanda, ahwanye na buruse z�umwaka wose ku banyeshuri 72�000. Kubera ko abishyurirwaga buruse bose hamwe bari 24�096, bisobanura ko amafaranga yava mw�igurishwa ry�indege imwe yabishyurira imyaka hafi 3.

Guhisha izo ndege kandi bihenda Leta y�u Rwanda. Iyo Kagame agomba gukora urugendo, uko rungana kose, indege ihaguruka Athens, yamugarura igasubira Athens na none. Ibyo bisobanura ko, kuva aho ihishe inasubiramo, bitwara ubwabyo amasaha 11 n�iminota 30. Tubaze ko mu kwezi, Kagame agenda nka kabiri,� ibyo bivuze ko ku mwaka, ubwihisho bwo mu Bugereki buhombya u Rwanda amasaha 276.

Kubera ko Kagame yiyongeje igiciro, akakivana ku madolari ya Amerika 8500 kw�isaha, akagishyira ku madolari 10�000, ibyo bibyarira ingengo y�imari y�Igihugu igihombo cy�amadolari 2�760�000, avunje amanyarwanda miliyari 1 na miliyoni 656, ayo akaba yatuma abanyeshuli 6 624 babona inguzanyo ya buruse y�umwaka.

Igice cya Mbere

Umusomyi, Joseph Ngarambe

[Umuvugizi]

March 23, 2011   5 Comments

Indege za Generali Kagame zavanywe Afurika y’Epfo zimurirwa mu Bugereki

par Johnson,
Umuvugizi

Amakuru agera ku kinyamakuru Umuvigizi aturuka muri bamwe mu byegera bya Kagame bidashimishijwe n�uburyo akomeje kwikubira umutungo w�igihugu mw�izina rya FPR, yemeza ko bamaze kwimurira indege za Perezida wacu muri Greece.

Amakuru atugeraho yemeza ko sosiyete ya Perezida Kagame REPLI INVESTMENT 29(pty)Ltd imaze kwimura indege ze zari zifite icyicaro muri Afurika y�epfo,� zikaba zimaze kwimulirwa ibirindiro byazo mu gihugu cy�Ubugereki.

Indege nomero ZS-ESA na ZS-XRS zimaze kugera mu gihugu cya Greece, ari ho zikomeje guhagurukira zijya gutwara yaba Perezida Kagame kimwe n�abashyitsi be nka ba Tony Blair baba baje kumusura mu Rwanda.

Twabibutsa ko iyo sosiyete y�umuherwe Paul Kagame iri ku mazina ya Hatali Sekoko, Prof Nhuti Manasseh hamwe n�umukozi wa Ambasade y�u Rwanda muri Afurika y�epfo witwa Jean Paul Nyirubutumwa.

Nyuma y�uko abanyamakuru hamwe n�abanyapolitiki banengeye imyitwarire ya Perezida Kagame y�ugusahura umutungo wa Rubanda akawuguramo indege zifite igiciro kigera kuri miliyoni ijana z�amadolari y�amanyamerika (100.000.000 $ US), ukongeraho nandi mafaranga yaguze anti-misile ebyiri akabakaba muri miliyoni mirongo itatu (30.000.000 $ US), byatumye umuherwe wacu afata icyemezo cyo gusibaganya ibimenyetso ahindura amazina n�icyicaro bya sosiyete ye hamwe n�abanyamigabane.

Ingaruka bifite kubuzima bw�Abanyarwanda

Basomyi bacu, dukurikije gihamya dufite y�amafaranga Kagame yajyaga yiyishyura mu rugendo rw�amasaha 43 gusa, hishyurwa ibihumbi magana atatu na mirongo irindwi by�amanyamerika (370.000$ US), nk�uko bigaragazwa na fagitiri nomero PF 046 yo ku wa 06/06/2008 n�urundi rugendo yishyuwe mu masaha macye gusa nk�uko muri bubisange mu mugereka w�iyi nkuru, aho nabwo yishyuwe akayabo kagera kuri 497.800 $ US, facture nomero 43203 yo ku wa 24/06/2008, byerekana noneho akayabo abanyarwanda bagiye gukomeza kwishura indege za Kagame.

Amakuru atugeraho aturuka muri Maneko za Kagame, yemeza ko akayabo bajyaga bishyura indege ze yikodeshaho kamaze kwikuba inshuro zirenze ebyiri, dore ko amakuru dufitiye gihamya yemeza ko indege za Kagame zishyurwa 8500 $ US� ku isaha.

Ni ukuvugako aho byajyaga bitwara 850.000 $ US, agiye kuzajya ahishyurwa kabiri. Twabaha urugero: niba agiye guhaguruka agiye muri Kenya, indege izajya yishyurwa akayabo ko kuva muri Greece ize I Kanombe, n�irangiza imutware i Nairobi, imutegereze ari ko yishurwa buri saha 8500 $ US, nirangiza imusubize I Kigali, bongere bayishyure amafaranga y�amasaha ayisubiza muri Greece.

Urundi rugero: niba agiye gusura umwana we muri Amerika,� indege izajya yishyurwa amafaranga y�amasaha yo kujya kumufata mu Rwanda, imujyane muri Amerika asure umuhungu we, wenda anatembere hirya no hino mu ntara zigize Amerika, narangiza indege ikamusubiza i Kigali,� bakongera kuyirihira amasaha ayisubiza muri Greece aho Kagame yimuriye icyicaro cy�izo ndege ze.

Basomyi bacu iyo mwitegereje akayabo Sosiyete ya Perezida Kagame yitwa EXECUJET Aviation Group, ifite konti nimero 1445620072 muri banki ya ABSA Limited, yishyurwa na Leta y�u Rwanda mwakumirwa pe, kandi aka kayabo kose kakaba gaturuka mu misoro y�abaturage� muri rusange.

Twabibutsa ko ubu 60% ya Budget y�uRwanda igizwe n�amafaranga y�abaterankunga hamwe n�imisoro� ihanitse bakura mu baturage nyakujya, barangiza aho kugira ngo bigire icyo bimalira rubanda, bikagana mu bucuruzi bwa Kagame bwite akunze kwitirira RPF.

[Umuvugizi]

January 26, 2011   3 Comments