IGIHE KIRAGEZE NGO DUSHYIRE HAMWE TURWANYE INGOMA Y’IKINYOMA: Faustin Twagiramungu
Faustin Twagiramungu, umuyobozi w’ishyaka PDI-Rwanda Nziza avuga kuri Raporo y’impuguke ku ihanurwa ry’indege ya Habyarimana. Aragira ati:
Banyarwanda, Banyarwandakazi,
IGIHE KIRAGEZE NGO DUSHYIRE HAMWE TURWANYE INGOMA Y’IKINYOMA
- IGIHE KIRAGEZE ngo twibagirwe ibiduteranya byose maze duhagurukire hamwe nk’umuntu umwe twamaganire kure abantu bose basa n’abafashe Abanyarwanda ho ingwate, bakabacuruza uko bishakiye, none bakaba bashaka kwandika amateka y’ibyabaye mu gihugu cyacu uko babyumva bagamije gusa kurengera inyungu z’udutsiko tutitaye ku nyungu rusange z’Abanyarwanda bose.
- Niba koko imyanzuro ya Raporo y’Abahanga yasabwe n’umujuji Trevidic ku byerekeye ihanurwa ry’indege ya Perezida Habyarimana ihuye n’inkuru zikomeje gukwirakwizwa hirya no hino mu bitangazamakuru byo mu Rwanda n’ibyo mu mahanga, inkuru zemeza ko igisasu cya misile gikomoka mu Burusiya cyakoreshejwe mu kurasa iriya ndege ya Habyarimana mu ijoro ry’italiki ya 6 rishyira iya 7 mata 1994, cyaba cyararashwe gituruka mu kigo cya gisirikari cya Kanombe cyabagamo abashinzwe kurinda Umukuru w’Igihugu, ndetse ngo iyo raporo ikaba yemeza ko atari ingabo za Kagame ahubwo ari Abahezanguni b’Abahutu bakoze icyo cyaha gikomeye cyo guca igihugu umutwe ; niba ariko iyo raporo ibivuga nimumenye neza ko icyo cyiswe Raporo y’abahanga mu bya siyanse atari yo ahubwo ari ICYEGERANYO CY’IBINYOMA byo mu rwego rw’icengezamatwara bigamije kuyobya amateka y’igihugu cyacu, hagamijwe kurengera inyungu za politiki z’Agatsiko kari ku butegetsi mu Rwanda n’iz’Abanyamahanga b’inda nini batahwemye kugashyigikira.
- Koko rero ninde wadusobanurira ukuntu abahanga bagenewe kumenya gusa aho igisasu cyaturutse batandukira bugahita bemeza n’uwakirashe ?Kumenya aho igisasu cyarasiwe hakoreshejwe ubuhanga n’ubumenyi bwa siyansi bita balistique, ntabwo bishobora ngo gutanga ubuhanga bwo guherako umenya ko abarashe indege ari Abahutu b’abahezanguni keretse niba abakoze iyo raporo ari ABAFUNDI bafatanije na Kagame!
- Ese kuki icyo gisasu bivugwa ko cyarasiwe i Kanombe kigomba kuraswa n’Umuhutu w’intagondwa gusa ? Kuki kitaba cyararashwe n’umuzungu w’Umufaransa nk’uko nabyo byavuzwe ? Cyangwa w‘Umubiligi ? Cyangwa Umututsi ?
- Tukaba rero twizeye ko urukiko rugiye gukomeza iperereza rutitaye ku mpuha zikomeje gukwirakwizwa n’Abategetsi b’i Kigali n’abaryankuna babo bityo umunsi urubanza rwaciwe ukuri kose kuzajye ahagaragara.
- Kuva ubu Juji Trevidic ni we duhanze amaso, dutegereje ko atubwira neza aho igisasu cyaturutse by’ukuri kandi akatubwira n’amazina y’abakoze icyo cyaha cy’iterabwoba cyabaye imbarutso ya jenoside yatsembye Abanyarwanda batagira ingano.
- Turasaba abari bayoboye ingabo za LONI zari zishinzwe gucunga umutekano mu Rwanda mu gihe cy’iraswa ry’indege kandi bakaba bari banashinzwe kugenzura ibikorwa byose bya gisilikari by’imitwe yombi yari ihanganye byaberaga mu mugi wa Kigali ko batakomeza kwicecekera nk’aho ntacyo bibabwiye ; nibatinyuke bajye ahagaragara, bagatange ubuhamya bafite busobanura uwaba yarakoze kiriya cyaha gikomeye cy’iterabwoba. Kereka rero niba ari bo ubwabo bagikoze cyangwa se bakaba barakigizemo uruhare!
- Na none kandi, mu rwego rwo gushyira ahagaragara ukuri kw’amateka, ni ngombwa cyane ko ubucamanza bubaza n’ababaye abafasha ba hafi ba Paul Kagame, mbese nka RUDASINGWA Tewojeni uherutse gutanga ubuhamya bushobora kugira akamaro gakomeye taliki ya 1/10/2010. Ndetse hakwiye kubazwa n’abandi Banyarwanda bafite byinshi bazi kuri urwo rubanza kurusha impuguke z’Abanyamahanga batazi n’u Rwanda !
- Ikindi tudakwiye kwirengagiza ni uko iraswa ry’indege ya Habyarimana atari ryo ndunduro y’amateka y’akaga gakomeye kagwiririye u Rwanda ahubwo italiki ya 6 mata 1994 yabaye nk’intangiriro y’INZIRA Y’UMUSARABA UREMEREYE CYANE Abanyarwanda bari bagiye gukomeza guhekeshwa na Paul Kagame. Ibihuha biri gukwirakwizwa na Leta ya Kigali nta kindi bigamije uretse kutwibagiza ko Paul Kagame afite n’ibindi byaha bikomeye cyane akurikiranyweho kandi agomba kuryozwa birimo Jenoside y’Abahutu yakoreye muri Kongo nk’uko Raporo Mapping ya LONI ibimushinja, kuniga demokarasi afunga urubuga rwa politiki, kwica abanyamakuru n’abanyapolitiki bashishikajwe n’inyungu za rubanda….n’ibindi byaha byinshi cyane.
- Nongeye kwihanganisha Abanyarwanda, Abarundi n’Abafaransa bo mu miryango y’abaguye muri iriya ndege badahwema gukomeretswa no kubabazwa cyane n’amacenga ahora abuza iyi dosiye kurangira, ngo urubanza rucibwe, ukuri kujye ahagaragara, abicanyi bahanwe, imitima iruhuke.
- Sinasoza ntibukije Abanyarwanda bose ko tudakwiye kureka ngo Abanyamahanga bakomeze kudutobera amateka bayandika uko bo bonyine babyifuza ! Amateka y’u Rwanda ni ay’Abanyarwanda. IGIHE RERO KIRAGEZE ngo Abatutsi, Abatwa n’Abahutu , bahaguruke nk’umuntu umwe barwanye politiki mbi y’Umunyagitugu Paul Kagame ukomeje gusingira ubutegetsi bwe ku Binyoma ahora akwirakwiza hirya no hino ku isi abitewemo inkunga n’Abanyenda nini baturuka imihanda yose bahangayikishijwe gusa no kumwifashisha ngo babone uko bisahurira umutungo kamere w’ibihugu byo mu karere k’ibiyaga bigari.
Abo batindi nta mukiro wundi dukwiye kubategerezaho, inyungu za rubanda ntizibahangayikishije na gato.
Banyarwanda, Banyarwandakazi,
NITUDAHAGURUKA NGO TWIRWANEHO TWEBWE UBWACU, TURAHEZE
January 13, 2012 3 Comments
Ibibazo Radio Ijwi Rya Rubanda ishakira ibisubizo ku birebana n’ihanurwa ry’indege ya Perezida Habyarimana
by IjwiRyaRubanda
Nyuma y’imyaka 18 iryo shyano ribaye, abacamanza b’abafaransa Trevidic na Poux batanze imyanzuro y’impuguke bari bashinze kubarebera neza no kugena aho abarashe indege yari itwaye Perezida Habyarimana bashobora kuba bari n’intwaro yaba yarakoreshejwe mu kuyirasa.
Abari ku butegetsi ubu mu Rwanda bakimara kwumva iyo myanzuro bahise bahamya kandi banakwirakwiza hose ko abacamanza bemeje ko indege itahanuwe na FPR Inkotanyi, bemeza ko indege yahanuwe ngo n’intagondwa z’abahutu zari mu kigo cya gisirikari cya Kanombe.
Siko bimeze. Ibyo ni bya bindi tumenyereye kandi tunarambiwe byo gutera icyuka.
Abacamanza b’abafaransaTrevidic na Poux ntibarasoza iperereza ryabo kandi ntibaratanga umwanzuro ku bagambanye n’abakoze icyaha cyo guhanura iyo ndege kugira ngo bashyikirizwe ubucamanza.
Kugira ngo dusesengure iby’iki kibazo cy’ihanurwa ry’indege ya Habyarimana, Radiyo Ijwi Rya Rubanda yakoze urutonde rwa bimwe mu bibazo by’ingenzi byabajijwe cyangwa bigomba kubazwa kugira ngo ukuri kujye ahagaragara maze abajijisha n’abimitse ikinyoma baburizwemo.
Bimwe muri ibyo bibazo ni ibi:
- Abarashe indege bayirashe bari he?
- Ese Birashoboka ko abarashe indege baba bari bari muri ferme ya Masaka?
- Ese Birashoboka ko abarashe indege baba bari bari mu kigo cya gisirikari cy’i Kanombe?
- Hari ahandi hantu impuguke zikeka kuba harashoboraga guturuka igisasu cyahanuye iyo ndege?
- Indege bayihamije he?
- Indege yarashwe igisasu kimwe cyangwa byinshi?
- Igisasu cyarashe iyo ndege ni bwoko ki?
- Igisasu cyarashe iyo ndege se cyagiraga icyapa cyerekana inumero yacyo n’aho cyakorewe?
- Ibisigazwa by’icyo gisasu biri he?
- FPR Inkotanyi ishobora kuba yari ifite bene ibyo bisasu?
- Ingabo z’u Rwanda zishobora kuba zari zifite bene ibyo bisasu?
- Niba Ingabo z’u Rwanda zishobora kuba zari zifite bene ibyo bisasu, zaba zaragikuye he?
- Niba FPR Inkotanyi ishobora kuba yari ifite bene ibyo bisasu, yaba yaragikuye he?
- Uretse FPR Inkotanyi n’Ingabo z’u Rwanda FAR, ni bande bandi bashoboraga kuba bafite ibisasu bihanura indege?
- Ese hari abasirikari ba FPR Inkotanyi baba bari bazi kurashisha bene ibyo bisasu?
- Ese hari abasirikari b’Ingabo z’u Rwanda FAR baba bari bazi kurashisha ibyo bisasu?
- Ese hari abandi basirikari bari I Kigali bari bazi kurashisha bene ibyo bisasu?
- Niba igisasu cyararashwe n’abari mu ngabo z’u Rwanda, niba nde bakirashe? Nide watanze itegeko ryo kurasa iyo ndege. Abayirashe n’ababibategetse. Aha, anketi igomba kugaragaza amazina y’ababikoze.
- Niba igisasu cyararashwe n’abasirikari ba FPR Inkotanyi, niba nde bakirasashe. Ni nde watanze itegeko ryo kurasa iyo ndege.
- Niba indege itarahanuwe na FPR Inkotanyi ntihanurwe n’Ingabo z’u Rwanda, ni nde wundi waba yarayihanuye?
- Boite noire y’iyo ndege iri he?
- Niba idahari, ni kuki?
- Niba ihari, yarasuzumwe?
- Niba itarasuzumwe n’impuguke, raporo batanze iri he?
- Niba boite noire itarasuzumwe n’impuguke, ni kuki?
- Kuki nta perereza ryakozwe indege ikimara guhanurwa ?
- Ingabo za ONU zaje zivuga ko zije kurinda umutekano, kuki intambara yubuye, aho gukora ku buryo umutekano ugaruka, ahubwo zigahitamo guhambira, zigasiga abanyarwanda mu kangaratete?
Igisubizo kuri buri kibazo kigomba kuboneka.
Hari ibindi bibazo tugomba kubaza kuburyo bugaragara, nta kujijisha rubanda. Tuzajya tubyongeraho buhoro buhoro.
Bavandimwe namwe nshuti,
Abanyarwanda ntitugomba gukomeza guceceka ngo abanyapolitiki na ba mpatsibihugu bakomeze badukine ku mubyimba.
Imyaka 18 irashize kuva icyo gikorwa kibisha cyabaye intandaro y’iyicwa ry’abanyarwanda n’abanyamahanga batabarika b’inzirakarengane. Tugomba kubaza ibibazo nyabyo ku bo abanyarwanda bari bateze amaso icyo gihe, aribo:
- Abategetsi b’u Rwanda n’abanyapolitiki b’icyo gihe,
- Abategetsi n’abasirikari ba FPR Inkotanyi
- na Loni.
Abo uko ari batatu bagomba byanze bikunze kudusobanurira uko byagenze n’impamvu bigeze magingo aya bakijya impaka kuri icyo kibazo.
Nimutugezeho ibibazo mubona bikwiye kubazwa kugira ngo ukuri kujye ahagaragara. Niba ari ibibazo bireba Abategetsi b’u Rwanda b’icyo gihe, tubibahate.
Niba ari ibibazo bireba Abategetsi ba FPR Inkotanyi, tubibahate.
Niba ari ibibazo bireba LONI na Minuar, tubibahate.
Kugera igihe ukuri kuzagira ahagaragara.
Ntitucyihanganiye abafifika !
January 12, 2012 11 Comments
Abaturage bafite inshingano yo gusuzugura amategeko n’amabwiriza abangamiye uburenganzira-shingiro bwabo. Padiri Thomas Nahimana
by Padiri Thomas Nahimana
Maze gusoma « ITANGAZO » ry’Umunyamabanga nshingwabikorwa w’umurenge wa Muganza (Bugarama-Cyangugu), MUKAMANA Esperance, ryashyizweho umukono taliki ya 27/12/2011, naguye mu kantu numva umutimanama utanyemerera gukomeza guceceka ! Ndagira ngo mfatanye n’abasomyi ba Leprophete.fr dusuzume AKARENGANE karenze urugero Abaturarwanda bakomeje kugirirwa n’Ubutegetsi kandi dusabe ko imigenzereze mibi nk’iyi yakosorwa.
1. Si itangazo risanzwe ni « Amabwiriza ».
Iki kintu (acte juridique) Umunyamabanga nshingwabikorwa w’umurenge wa Muganza yise ITANGAZO, mu by’ukuri si itangazo risanzwe nk’irimenyesha abaturage umunsi w’inama, umupira w’amaguru,… Ni inyandiko y’ubutegetsi ishyiraho amabwiriza : mu rurimi rw’igifaransa bayita « Arreté ». Ayo mabwiriza agomba gukurikizwa n’abaturage bose batuye umurenge. Amabwiriza ni inyito ihabwa « amategeko » atangwa n’abayobozi b’igihugu , ariko adaturutse mu Nteko nshingamategeko, muri Perezidansi cyangwa mu biro bya Minisitiri w’intebe.
Aya mabwiriza yatanzwe n’uyu muyobozi w’Umurenge wa Muganza arasobanutse neza : « Nta muntu wemerewe guca ibigori bibisi mu murima (we !) agamije kubigurisha cyangwa kubyotsa ». Umuntu yakwibaza niba uwabica agamije kubiteka we ataba anyuranyije n’iri bwiriza !
Icyerekana ko amagambo y’iri tangazo atari inama Umuyobozi agira abaturage ahubwo akaba ari amategeko abahaye ni uko « rigena n’ibihano » bizahabwa uzanyuranya n’ayo mategeko :
« Umuntu uzafatwa atwaye, yagurishije cyangwa yaguze ibigori azacibwa ihazabu ku buryo bukurikira » : amafaranga 20 000 ku wabigurishije ; 10.000 k’ubitwaye ; igare cyangwa imodoka bizafatwa nabyo bizacibwa amande !
Ingingo y’ingenzi iri BWIRIZA rigamije gutambutsa :
Ubutumwa bw’ingenzi bw’iri bwiriza bugaragarira muri iyi ngingo isoza : « Buri wese arasabwa gusarura hakurikijwe amategeko » ! Ibi biragaragaza neza ko hariho « amategeko » yaturutse mu nzego zo hejuru , mu butegetsi bw’igihugu (Perezidansi, Inteko Nshingamategeko, Minisitiri w’Intebe) abuza abaturage gusarura imyaka bihingiye mu mirima yabo, noneho iri bwiriza ry’umuyobozi w’umurenge rikaba rije rigamije gushyira ayo mategeko mu bikorwa !! Ikibazo gikomeye ni aha kiri !
Ntabwo ari Ubuyobozi bw’Umurenge wa Muganza bwashatse kwitangira aya mabwiriza ku bwende, ahubwo ni gahunda rusange y’ubutegetsi bw’Igihugu! Ni ukuvuga ko aya mabwiriza atangwa mu Mirenge yose y’igihugu.
2. Leta y’u Rwanda iratandukira ku buryo bubangamiye uburenganzira-shingiro bw’abaturage.
Iri bwiriza ry’umuyobozi w’umurenge wa Muganza, rishyize ahagaragara ukuntu abaturarwanda bagowe, bagashyirirwaho amategeko agamije kubapyinagaza ndetse no kubatsemba mu cyayenge (crime contre la population) binyuze mu nzira yo KUBICISHA INZARA.
Twibuke ko guhera mu mwaka ushize, mu buryo bw’ubuhubutsi butangaje ariko cyane cyane hagamijwe kubungabunga inyungu z’ubucuruzi bw’Agatsiko kari ku butegetsi , Leta y’u Rwanda yahatiye abenegihugu ba buri Karere guhinga igihingwa kimwe gusa (monoculture). Ngo ibyo bikaba bigamije « guhingira amasoko». Iyi ntego ubwayo ntiyari mbi ariko ifite inenge zikomeye kandi zisenya :
(1) Ko Leta y’u Rwanda izi neza ko abaturage barenze 90 % batunzwe n’imyaka bahinga mu turima twabo tutanahagije, irabona abahinze ibigori gusa bazatungwa n’iki mu gihe hashyizweho amategeko ababuza kubica igihe bashonje bakeneye kurya ?
(2)Ayo masoko ashyirwa imbere tuzi ibanga ryayo : ntashyize imbere inyungu z’umuturage ahubwo agamije kurya imitsi ya rubanda gusa ! Koko rero bimaze kugaragara ko ibyo abaturage bahinze bisarurwa hanyuma bikagurwa n’agatsiko k’abacuruzi bake bafitanye ibanga n’Agatsiko kari ku butegetsi ! Abo nibo bashyiraho ibiciro bishakiye bigamije kugura imyaka y’umuturage ku giciro gito cyane kugira ngo bazironkere inyungu zihanitse ku masoko yo mu gihugu no ku masoko mpuzamahanga !
Abitwa Intumwa za rubanda bakagombye kwamagana iyo « corruption organisée », ntacyo bibabwiye ahubwo bashishikariye gusaba ko imishahara yabo (yari isanzwe ari agatangaza ugereranije n’ubushobozi buke bw’umutungo w’u Rwanda!) yakongerwa mu gihe rubanda yo noneho yabujijwe no kurya utugori yagokeye ! Kuri bo wagirango « principe de proportionalité » ntibaho cyangwa ntacyo ibabwiye ! Ubwo se mumaze iki ? Ubutabera n’imibereho myiza mushakira rubanda biri he ? Ikimwaro nticyica !
3. Dore ingingo ikwiye kumvikana neza :
(1) Amategeko abangamiye inyungu rusange za rubanda si amategeko akwiye kwemerwa no kubahirizwa ! Leta y’u Rwanda nta burenganzira ifite bwo kwambura abaturage imitungo yabo (propriété privée) nta mpamvu ifitiye benshi akamaro iriho kandi batabanje guhabwa ingurane ikwiye . Nta burenganzira na buke Leta ifite bwo gutegeka umuturage KWICWA n’inzara imubuza gusarura imyaka yihingiye mu isambu ye.
Leta ikora ibyo niyo bita « Etat-voyou », ni Leta idakurikiza amategeko mazima abaturage bibonamo ahubwo yo igahitamo kugendera ku myitwarire mibi ya kinyeshyamba ! Bene iyo Leta nta gaciro abaturage n’amahanga bakwiye kuyiha.
(2) Niba u Rwanda rwarahindutse igihugu kigendera ku matwara ya Gikomunisiti, aho nta muturage ukigira umutungo we bwite (propriété privée) bigomba gutangazwa abantu bose bakabimenya. Kandi biramutse ariko bimeze, ubwo Leta y’u Rwanda na yo yaba ifite inshingano yo guha abaturage bose ikibatunga kugira ngo bakunde bemere ko Leta ari yo igena uko bahinga, uko basarura n’uko bagurisha imyaka yeze, uko barongora n’uko barongorwa , uko baryama n’uko basinzira !!!
Uko tubizi , Leta y’u Rwanda ntitunze abaturage ahubwo imenyereye kubambura utwabo! Nimenye rero ko kubategeka kwicwa n’inzara nta muntu muzima ukwiye kubishyigikira! Ahubwo abantu bose batakwanga ngo bamaganire kure iyo gahunda mbisha yo gucuza abaturage uburenganzira ku mutungo wabo baba baciye ukubiri n’inshingano ikomeye ijyanye n’uburenganzira umuntu wese avukana bwo kurwanya AKARENGANE kamugiriwe cyangwa akagiriwe abandi (La résistance à l’oppression est un droit naturel et imprescriptible de l’homme: cf. DDHC de 1789, art.2)
Umwanzuro
(1)Iyo abaturage batewe n’umwanzi uturutse hanze, Leta yabo ntishobore kubarwanaho (protéger), ubwo ntacyo baba bagipfana n’iyo Leta; ntabwo bagomba kongera kuyumvira(obéissance)!
(2)Noneho rero iyo bibaye agahomamunwa, Leta ishinzwe kurengera abaturage akaba ariyo igaruka ikabashora mu rupfu mu buryo ubwo aribwo bwose (harimo no gushaka kubicisha inzara!), iyo Leta iba ihindutse UMWANZI w’abaturage! Icyo gihe abaturage bagomba guhaguruka bakayikuraho byaba ngombwa bagafata intwaro bakayirwanya!
Ndabona ariho Leta y’u Rwanda igeze! Abaturage ikomeje kwicisha inzara n’akarengane k’ubwoko bwose nko kwamburwa amasambu, gusenyerwa amazu, kwirukanwa mu mugi wa Kigali, guhomberezwa ubucuruzi, kwimwa buruse, gufungwa no kurigiswa hato na hato, kwicirwa abana ku Kirwa cya Iwawa …baramutse bahagurutse bakayivumburaho bagamije kuyihirika nanjye naba uwa mbere mu kubaha umugisha!
Imana ibarizwa ku ruhande rw’abazira akarengane!
Padiri Thomas Nahimana.
Master en Droit
Byavuye kuri: leprophete.fr
January 7, 2012 3 Comments
Rusizi: Abaturage ba Muganza ngo barabuzwa kurya ibigori bihingiye.
Mu turere twinshi tw’igihugu hashize iminsi havugwa urugomo rukorwa n’abayobozi bitwaje gahunda ya Leta yo guhinga ibyo Leta yategetse mu karere aka naka.
Ni muri urwo rwego abaturage bagiye binubira ko bahinga imyaka ubuyobozi bukaza bukayiranduza ku ngufu. None n’aho bemereye ko bahinga ibyo Leta ibahaye abayobozi bafashe icyemezo cyo kubicisha inzara bareba ibyo bejeje mu murima impande y’urugo.
Ese ibi biraganishahe igihugu cyacu koko? Nimwisomere iri Tangazo (nako Iteka) ry’uyu mutegarugori Mukamana Esperance.
N’akataraza kari inyuma
January 6, 2012 4 Comments
Akamasa kazazimara kazivukamo
Jonathan Musonera arabwira ijambo abanyarwanda, abibutsa ibibazo u Rwanda rufite bijyana n’ingoma y’igitugu y’Inkotanyi za Kagame.
December 31, 2011 3 Comments
Kagame ariyama abavuga ko nta bwisanzure mu Rwanda
Ijambo Generali Paul Kagame yavuze afungura inama ya 9 y’Umushyikirano
Kigali, 15 Ukuboza 2011.
Igice kinini cy’iri jambo rya Perezida Kagame cyari mu cyongereza. Iyi ni version yakosowe ishyirwa mu Kinyarwanda kitavanze.
Banyacyubahiro mwese muri hano,
Perezida wa Sena,
Perezida w’Inteko y’Abadepite,
Perezida w’Urukiko rw’Ikirenga,
Minisitiri w’Intebe,
Banyacyubahiro baminisitiri,
Banyakubahwa muhagarariye ibihugu byanyu, n’imiryango mpuzamahanga,
Bayobozi muhagarariye inzego z’ibanze,
Banyacyubahiro mwese muhagarariye inzego za leta,
Banyarwanda,
Banyarwandakazi;
Mbanje kubasuhuza, kandi mbifuriza inama nziza dukwiye kugira muri iyi minsi ibiri itangira uyu munsi. Basobanuye icyo iyi nama igamije: inama y’umushyikirano ni ihuriro ry’Abanyarwanda cyangwa aho Abanyarwanda bahuriza ibitekerezo byabo mu buryo bwo kugirango twubake igihugu cyacu, binyuze mu nzira Abanyarwanda bose bafitemo uruhare, kandi tukacyubaka tukiganisha aho twifuza.
Hari byinshi rero biri buganirirwe hano, kandi nkaba nkangurira abanyarwanda, kubibutsa, no kubasaba ko babigiramo uruhare aho bari hose, guhera ku bari hano muri iyi nteko ndetse n’abadahari, hakoreshejwe bwa buryo bwavuzwe.
Iyi nama ni ikimenyetso cy’imyubakire y’igihugu cyacu, kandi binyuze mu nzira buri munyarwanda wese afiteho uburenganzira bwo gutanga umusanzu, kugira uruhare ku bireba igihugu, kuko ibireba igihugu cye niwe wa mbere biheraho. Tuwukoreshe neza rero, bityo agaciro tubifitemo kaboneke.
Ubundi guhurira muri iyi nama ubwabyo ni igisubizo, nicyo nshaka kugeraho. Ariko noneho dukore iyi nama dusubiza ikibazo gihora gituruka hanze hirya no hino ntajya menya inkomoko yacyo cyangwa icyo kigamije, kivuga uburyo bwo gufasha Abanyarwanda kwiyubaka cyangwa kubaka igihugu cyabo. Ariko mbivugira kugirango abandi babyumve.
Jyewe ntabwo ntangara. Jye uko mbyumva, ineza yo kutwubakira igihugu isumba ineza y’Abanyarwanda ubwabo bakwiye kwigirira mu kubaka igihugu cyabo ni iyihe?
Ibyo ndabivugira ko buri munsi hari imvugo iva hanze cyane kurusha mu gihugu, cyangwa wumva no mu batari Abanyarwanda baba mu gihugu.
Interuro ikabanza ikaba ibyiza byose Abanyarwanda bakora, u Rwanda rukora, byinshi bakabishyira ku murongo, barangiza bakongeraho ngo ‘ariko’. Iyo ‘ariko’ niyo nshaka ko twumva neza, koko tuyisuzume niba ifite agaciro, niba ifite ishingiro, ariko, ariko. Ni byiza byose, ‘ariko’.
Ko byabaye byiza byose se, hanyuma “ariko” ije ite? “Ariko Abanyarwanda ntibagira uburenganzira”, “ntibisanzura” “ntibavuga”. Kuvuga ngo ntimuvuga bifite icyo bivuga bitandukanye. Icya mbere kuvuga ngo ntimuvuga, ubwo byaba bivuze ko muri ibiragi… Abanyarwanda ni ibiragi, ntibavuga, n’iyo baba bafite ibyo kuvuga ntabwo bavuga kuko nta rurimi bafite kuko ari ibiragi… Icyo ni kimwe.
Icya kabiri; kuvuga ngo Abanyarwanda ntibavuga, kuberako atari ibiragi, ni uko hari ubafata ku munwa akababwira ngo ceceka.
Icya gatatu ni uko mushobora kuba mutari ibiragi, hashobora kuba ntawe ubafata ku munwa ngo ababuze kuvuga, ariko ahubwo ari uko nta n’icyo mufite muvuga. Nicyo bivuze.
Ubu rero ndashaka ko aribyo tuvuga, dusobanure icyo turicyo, tugereranije n’icyo abandi batubona ko turi cyo. Tumenye neza uruhare rwacu, icyo duhitamo n’icyo dushaka kuba cyo. Waba uvugwa ko umeze utya, cyangwa utya… Hari icyo uvugwa kitari cyo, ariko jye ndavuga ko dukwiye gusobanukirwa icyo turi cyo, icyo dushaka. Ushaka kutubona cyangwa kutuvuga ukundi, ibyo bikamureba. Umbona nabi, ubona ko meze nabi, ari we bizabera umuzigo abyikorere.
Uyu munsi rwose tubisobanukirwe: Ngo ubukungu buragenda neza, ibintu biragenda neza, ariko, ariko, ariko,… mu Rwanda nta demokararsi, nta bwisanzure bw’itangazamakuru, nta rubuga rwa politiki – “nonsense”! Ni uruhe rubuga rwaruta urunguru? Ahubwo abo bavuga ko nta bwisanzure nibo bakomeje kwiharira kubutubuza kuko batubuza ubwinyagamburiro. Abigize abarimu b’ubwisanzure bw’itangazamakuru na politiki nibo usanga baha abantu bahekuye u Rwanda, ba ruharwa ubwisanzure no kwidegembya.
Urubanza rwa Bagosora rumaze imyaka cumi nirindwi. N’aho ruciriwe, rwaciwe mu buryo bugayitse, barangiza bakarekura abakoranye nawe mu kumara abanyarwanda.
Barega bamwe mu banyarwanda kuba babangamira ubwisanzure n’uburenganzira, kandi icyo batazi nuko abo bashinja ari bo barwanye baharanira kwimakaza uburenganzira n’ubwisanzure mu Rwanda ndetse n’ahandi kuva kera.
Uku ni ukubeshya, ni ibinyoma ni n’uburiganya. Akaba ariyo mpanvu ntacyo abo bantu bafite cyo kwigisha abanyarwanda. Bafite ubushobozi bwo kuvuga no gukora ibyo bashaka ku Banyafurika bakaba banashaka kubikorera Abanyarwanda.
Ariko rero ntabwo twebwe duteye dutyo. Ntidukwiye kubyemera kuko ntashingiro bifite. Dukwiye guhaguruka tukabirwanya, tukihagararaho, ntitwemere ko haba uwashaka kutuvugira.
Abanyamakuru, abitwa ko baharanira uburenganzira bwa muntu bose nta n’umwe ufite uburenganzira bwo kutuvugira cyangwa kubona ko yaba azi ibyo twifuza kuturusha. Hari abantu bafata uburenganzira n’ubwisanzure nk’aho ari ihurizo! Ubwo se bibonamo iki, ni bande? Uko ni ukutwubahuka bikabije – twabifata nk’agasuzuguro. Bishoboka bite ko twashobora kwigeza ku majyambere tumaze kugeraho nta demokarasi dufite? Ntibyumvikana na gato. Abo bashaka kutwereka uko dukwiye gukemura ibibazo byacu bakwiye kubanza bagakemura ibyabo kuko nabo bafite ibibazo bibareba biruta ibyacu.
Hari ibyo mperutse gusoma mu kinyamakuru aho umuntu yanditse yerekana impungenge ko kimwe mu bihugu bikomeye by’iburayi kigiye kuyoborwa n’umuntu ukomoka muri ‘minorite’ (imbaga nyamucye) ngo nk’u Rwanda. Nonese jyewe nkomoka muri ‘ba nyamuke?’ Jyewe nkomoka muri RPF kandi ntabwo ari ‘nyamuke.’ Nkomoka mu mbaga nyarwanda kandi nta munyarwanda uba ‘nyamuke’ mu gihugu cye! Ibi byose babidukorera kubera ko tutishoboye bikadutera guhora tubasaba kudufasha. Iyi rero niyo mpamvu nyamukuru itumye duteraniye hano. Tugomba kurushaho guharanira kwikura mu bukene, tukiha ubushobozi, tukiteza imbere, bityo tukibohora ingoyi y’abashaka guhora bifuza kudutegeka uko tugomba kubaho n’aho tugomba kugana.
Abanyamakuru basigaye bambaza buri gihe uko duhuye igihe nzavira ku butegetsi. Bisa n’aho badashaka ko mbanza nkarangiza igihe cya manda gisigaye natorewe n’abanyarwanda. Ariko ndashaka kubamenyesha ko kuri jyewe atari ngombwa ko mba kuri uyu mwanya kugirango nkorere igihugu cyanjye n’abanyarwanda. Nakoreye igihugu cyanjye n’abanyarwanda ntaraba Perezida, kandi nzakomeza kugikorera n’igihe nzaba ntakiri kuri uyu mwanya.
Abantu bamaze iminsi bangerekaho ibintu byavuzwe na Minisitri Fazil, bakabivuga nk’aho ari jyewe wabivuze – ubwo se kubera iki jyewe ngomba kuryozwa ibyavuzwe n’undi muntu? Siniyumvisha impamvu ngomba kubazwa ibyo undi yavuze aho kubazwa ibyanjye. Ntabwo aribyo! Ibi byerekana ko itangazamakuru ritwibeshyaho nkana, akaba ariyo mpamvu tugomba guhaguruka tukihagararaho.
Ngo bambajije ku byo kuva ku butegetsi kwanjye, sinasobanura neza, ngo nabaye ‘vague’, ngo sineruye. Ntabwo ndigera mba ‘vague’ mu buzima bwanjye, iyo mvuze nderura, sinjya nyura ku ruhande. Mvuga ikindi ku mutima ntacyo mpishe.
Murakoze kandi mbifurije inama nziza.
[Igihe]
December 15, 2011 1 Comment
Kagame arasubiza Ambasaderi Suzanne Rice ati: “ugomba kuba uri umurwayi”
Ku wa gatandatu tariki ya 26 Ugushyingo 2011, Generali Paul Kagame yifatanyije n’abaturage bo mu Murenge wa Nduba mu Karere ka Gasabo mu gikorwa ngarukakwezi cy’umuganda aho bateye ibiti mu rwego rwo kurinda no kubungabunga ibidukikije . Perezida Paul Kagame yahavugiye ijambo, asaba abaturage gushishikarira gukora, bakirinda gutegereza ak’imuhana. Yanaboneyeho no kwamagana abavuga ngo nta demokarasi iri mu Rwanda. Aha, wasangaga uko kwikoma ababivuga abihera ku magambo Suzanne Rice yatangarije i Kigali ejobundi kuri 23 Ugushyingo aho yavugaga ko mu Rwanda nta bwinyagamburiro bwa politiki buhari.
Dore ijambo ryose Generali Kagame yavugiye i Nduba nyuma y’igikorwa cy’umuganda :
Muraho ? Muraho neza ? Mwakoze ; reka mbanze kubashimira gukora umuganda, mwakoze kandi mwawukoze neza nk’uko n’ibindi byose bisanzwe bigenda neza. Rero ndi bubaganirire mu magambo magufi ; naje kwifatanya namwe mu muganda, ntabwo ndi bwirirwe nsubira mu mateka, Umuyobozi w’Umujyi n’undi muyobozi wamubanjirije ngirango ibyo babivuze bihagije.
Uyu muganda twitabira kandi twifuza ko igihugu cyose cyitabira bifite impamvu, impamvu yabyo ni ugukangurira Abanyarwanda kumenya ko hari byinshi twakwigezaho biri mu bushobozi bwacu, biri mu maboko yacu, biri mu bwenge bwacu. Sibyo ? Kuko aho tuva n’aho tujya, aho tuva twarezwe mu buryo busa n’ubutubwira ko hari abandi batugomba imibereho yacu ; murumva icyo nshaka kuvuga ? Ko hari abandi bagomba kudutunga, ko hari abitwa abagiraneza twe twicara tukarambya, tugategereza abagira neza kuza kutugaburira, kuza kutwubakira amashuri, kuza kudukorera ibyo twifuza…
Abo bagiraneza ntibabaho ; nta mugiraneza ubaho umeze atyo. Mwari mubizi ? Nta mugiraneza ubaho ushobora kugutunga, uwo mugiraneza ushaka kugutunga abishakira iki ? Yabishakira iki ? Si umuntu nkawe ? None se azitunga, atunge abe, narangiza ashyireho namwe ? Kuki yakwitunga agatunga abe, yarangiza ashyiraho n’umuzigo wo kubikorera mwebwe ? Ni ukubera iki ? Cyangwa ubereye iki umuzigo, iyo ujya kwibaza ukavuga uti ” Ariko kuki jyewe mba umuzigo ugomba kwikorerwa n’undi muntu ?” Wabaye umuzigo wawe ukareka kuba umuzigo w’undi ? Iyo ubaye umuzigo w’undi, aho ashatse kukurekurira wikubita hasi ukameneka rwose. Wari wabona umuntu wikoreye umuzigo yaremerewe yagera aho aka… Eh, murabizi iyo wikoreye umuzigo wakuremereye, ukagera aho uwutura, ukavuga uti “ahuuu !” Tutitonze, tukemera kuba umuzigo w’abantu badutura hasi batyo, muranyumva ?
Uburyo bwa ngombwa bwa mbere bwo kutaba umuzigo uturwa utyo ni ugukora, ni ugukorera hamwe, ni ugukora umuganda nk’uyu nguyu kandi ni ugukora ibyangombwa birimo gutera aya mashyamba, birimo guhinga tukeza, birimo korora, birimo kubaka amashuri abana bacu bakiga, birimo kwitabira za mutuelle kugirango dushobore kugira aho twivuriza ubuzima bwacu bumere neza, birimo guhaha no guhahirana biduha rya faranga bahoze bavuga.
Ifaranga wakoreye ntabwo ari nk’ifaranga umuntu aguhera ubusa cyangwa yitwa ngo ahugereye ubuntu. Iyo ari iby’ubuntu gusa bya buri gihe ukabimenyera ukabigira umuco bikugira umuzigo.
Rero uyu muganda ujyanye n’imitekerereze yo kubaka u Rwanda rwacu rushya, kandi tubimazemo imyaka murabizi. Niyo mpamvu bahoze bavuga imihanda, bahoze bavuga amashanyarazi, nibyo n’ubundi mukwiye, ubundi byabujijwe n’iki ? Ntabwo dukwiye kubona imihanda cyangwa amashanyarazi cyangwa amazi cyangwa ibindi ngo tubibone nk’igitangaza cyangwa nk’imbonekarimwe ; niko bikwiye kandi birashoboka ko twabikora, twabikorera tukabyigezaho. N’iyo twakubakira ku nkunga n’ibindi ariko tubikoresha kugirango dushobore kugira ubushobozi, kugira imbaraga zishingiye kuri twebwe ubwacu.
Igikorwa cyose gishingiye ku mitekerereze imeze ityo kigira umusaruro kandi kiraramba. Naho ibindi mujya mwumva buri munsi bivugwa n’abantu bamwe, either izo nshuti cyangwa bamwe muri twe biyise ibitangaza, jye ntabwo ndabona, ntabwo ndumva neza ikintu cyo kuvuga ngo dushyira abana mu mashuri, ubuzima bw’Abanyarwanda bose tubwitayeho, Abanyarwanda bose turifuza ko bagira ibibatunga, bagira ibyo kurya, bakihaza kandi bakarya neza, tukagira iryo koranabuhanga bahoze bababwira rigera kuri buri wese, rigera no ku mwana wo muri primaire wiga gutara amakuru, kuyashakisha no kuyatanga.
Tugira uburyo mwebwe abaturage mwihitiramo ababayobora mukorana nabo ; jyewe ibyo navuga byose ubundi abantu bakwiye kuba bakora bashingiraho amajyambere yabo birakorwa. Hanyuma warangiza kubirondora byose, umaze kubivuga ukavuga uti : “Ariko abantu ntabwo bafite aho bavugira”. Aho badafite kuvugira ni aho kuvugira ubusa cyangwa kuvuga ntihagire ubasubiza. Twe icyo twakoze ni ugushyiraho uburyo buri muntu wese ashobora kuvuga ndetse akanasubizwa. Kuki wavuga ngo urateza imbere kuvuga ariko ntuze imbere gusubizwa igihe wavuze ibitari byo ?
Muri miliyoni zirenga cumi n’imwe z’u Rwanda ubungubu, buri wese ashobora kuvuga icyo ashaka, aho ashakiye, aho ariho hose kubera ko tugenda dushyira mu maboko y’Abanyarwanda ubwo buryo bwo gushobora kuba bahagarara bakavuga icyo bashaka. Ariko ntabwo nakwemera ngo urambwira ngo abakwiye kuba bavuga kandi batanasubizwa ni abantu bagera nko ku ijana cyangwa ijana na mirongo itanu mu bantu miliyoni icumi n’izindi. Abo se ni iki ? Kubera iki ? Muri bo ko harimo n’abavuga ubusa cyangwa ko muri bo ko hari n’abavuga ibisenya ! Igihe turiho twubaka u Rwanda ukaza kuvuga ibirusenya turagusenya. Nta n’umwe twabisabira imbabazi at all, ahubwo ntitubikora bihagije, nabwo bijyanye na kwa kundi kureka abantu gusa ngo bishyire bizane.
Ibindi byo kuvuga ngo imiyoborere myiza, cyangwa demokarasi, cyangwa uburenganzira bw’ikiremwamuntu. Iyo uteza imbere uburinganire bw’abantu, ukaba uri n’uwa mbere ku isi cyane cyane aho bijyanye no guteza imbere ubwo buringanire, kuzamura abari n’abategarugori batari bafite uwo mwanya, numbwira ngo ibyo ntabwo ari demokarasi, numbwira ngo ibyo ntabwo byubahirije ikiremwamuntu ugomba kuba uri umurwayi.
Numbwira ngo guha abana b’u Rwanda bose uburyo bakiga bakagira ubumenyi, bakagira ubushobozi, bakarerwa neza, bakagira igitunga umubiri wabo noneho bagashingira aho buri wese ashaka aba icyo ashaka kuba cyo, avuga icyo ashaka kuvuga, ukambwira ngo iyo ntabwo ari demokarasi, ugomba kuba ufite ikibazo.
Numbwira ngo gushyira mu bana b’u Rwanda n’Abanyarwanda bose uburyo bashobora kuvuga, bakavugira aho bashatse aho ariho hose, bakavugana n’uwo bashatse uwo ariwe wese ku isi ; twashoye imari mu bintu byo gushyiraho internet ngo buri Munyarwanda wese agire uburyo bwo gukoresha internet, abana bo muri primaire bose turi hafi kubaha uburyo bakoresha mudasobwa, murazizi, murazibona tuziha n’abana batoya. Uriya mwana ashobora kuvugana n’umuntu aho ari hose ku isi n’uwo wundi nawe ashobora no kumuvugisha, ashobora gutanga amakuru ayo ariyo yose, ashobora no kubona amakuru ayo ariyo yose, guhera ku mwana kugeza ku mukuru ; warangiza ukambwira ngo “u Rwanda ariko rurafunze”. Gufunga ni iki ? Gufunga, gufunga ni iki ? Ubu aho mwicaye aha murafunze ? Hari uwo bazanye ku gun point ? (baje batunze imbunda kumugeza hano ?) Simwe mwizanye ? Ntimusubirirayo aho mushakira ? Eeh ! Ubu se rwose umuntu azagire ate ?
Ariko jye nshobora kuba ntekereza igisubizo : Hari cya kindi nabatangiriyeho cyo kuvuga abitwa ngo ni abagiraneza kandi nkabereka ko atari abagiraneza, mwebwe Abanyarwanda nk’abandi Banyafurika niyo mpamvu ntinda ku kintu cyo kubabwira, cyo kuvuga iteka ngo “twihe agaciro” kubera ko nitutakiha ntawe uzakaduha. Uburyo atazakaguha ni ubuhe ? Iyo atangiye kuvuga atya ngo : “Ibi ngibi ni byiza ariko…” Ariko iki ? Buriya ariko icyo ivuze kitagaragara ni nko kuvuga ngo ’ariko aba Banyafurika bashaka kugira ubwigenge, oya bagomba kuguma hariya, tukaguma tubahetse nk’umuzigo tukabaturira aho tubashakiye’. Nicyo bivuze buriya nta kindi ; baravuga ngo uyu muntu nafashe ukuboko winyagambura arajya he ? Eeh ! Kuko aragufashe, kuko iyo agutunze aragufashe, agufashe ukuboko, agukoresha ibyo ashatse, aho abishakiye. Iyo winyagambura umwiyaka, ibi ngibi baba bavuga ni nko kuvuga ngo ubu uyu arajya he ? Uyu nguyu dutunze dushaka kugira icyo dushaka ko aba arajya he ?
Umuntu utunzwe n’abagiraneza nta gaciro agira ; abagafite, abakiha, abashaka kukakugenera ni babandi nyine bagutunze.
Aba rero bahora bavuga ngo “Ariko, ariko hari ikintu kibuze…” Habuze iki ? Aha mubona habuze iki ? Habuze ikintu kimwe, kandi nicyo dushaka, nicyo dukurikiranye nicyo kizajya kituzana mu muganda buri munsi, kikatwiriza ku zuba. Turashaka kubaho, turashaka kwibeshaho. Turashaka kwigenera ibyo tukomba kwigenera, ibyo dushaka. Turashaka ubwigenge. Niyo ntambara iriho, ntiwibwire ngo hari ikindi kibuze, nta kindi ! Iyo utigenga cyangwa iyo utitunga ntabwo wigenga. Ibindi byose ubigenerwa n’abagutunze, iyo bimeze bityo nta gaciro umuntu aba afite.
U Rwanda rushya ni urw’agaciro. Ni urw’agaciro gakwiye kuba kabashingiyeho mwebwe Abanyarwanda, umwana, umukuru, umugore, umugabo, noneho n’ibyo tudafite ubu ngubu, n’ibyo buri umwe muri mwebwe iyo yicaye mu rugo avuga ati : “mbuze iki, sindagera kuri iki” ; nibyo twifuza, nibyo dukorera kugirango ushobore kuba wabigeraho. Turifuza ko wabigeraho, turifuza gukorana nk’Abanyarwanda kugirango utaragerwaho n’icyo yifuza kibe cyamugeraho kandi abigiremo uruhare : niyo demokarasi, niyo majyambere, nibwo burenganzira bwa buri muntu kandi bwa muntu, niho uvugira icyo ushaka kandi ukakivugira igihe cyose ushakiye, nibwo burenganzira bwa buri kintu cyose. Nicyo nagirango rero nibutse umunsi nk’uyu w’uyu muganda ; umuganda ntabwo ari aya masuka n’imihoro n’ibindi twazanye gukora gusa. Umuganda ni icyo gitekerezo cyo gukora, cyo gukorera hamwe, cyo gukora ibyo dukeneye, cyo kwigabanyiriza kuba umuzigo w’abandi, kugirango niba ari umuzigo twikoreye, twikorere umuzigo wacu. Muranyumva ? Ni ibyo ngirango mbashimire.
Hanyuma ikindi ndangirizaho, uyu munsi na none w’umuganda no gutera aya mashyamba n’ibindi, ni ibintu duhuriyeho n’abandi ku isi hose ariko twebwe dufite uruhare rwacu kuko ingaruka zimwe nitwe zizaho ; iyo ufite imisozi nk’iyingiyi ihanamye gutya ikagenda ikambara ubusa, imvura iyo iguye imanukana ubutaka ukeneye kugirango uhingeho weze ikabutwara ; ntabwo tubikeneye, dukeneye ko ubutaka bwacu bufatwa neza, dukeneye ko tugira amazi, amazi tubonye ntatubere ikibazo ahubwo akatubera igisubizo. Ni ukuvuga ngo hari uko tugomba kwifata n’uko tugomba gufata ibidukikije, niyo mpamvu umwaka utangira mu kwezi kwa kabiri dufatanyine n’abandi ku isi n’umuryango wa UN twashyizeho imvugo-ngiro yo gutera amashyamba, gusubizaho amashyamba kugirango imisozi yacu ireke kwambara ubusa. Sibyo ? Inyungu ziri kuri twe, dutere amashyamba aho akwiye kuba aterwa, ayandi ndetse tuyatere mu ngo zacu kuko hari amashyamba atazirana no guhinga cyangwa no korora twifuza mu mago yacu biruzuzanya.
Hariho rero ibikorwa rusange tuzajya duhuriraho twese nk’Abanyarwanda, hari n’ibindi bikorwa bizajya bikorwa n’umuganda cyangwa se n’umuntu aho ari, aho ariho hose. Ibi byo gutera amashyamba rero tubizirikane kuko usibye ko amashyamba avamo ubukungu ubwayo ariko noneho aturindira ibidukikije ntibyangirike kandi ntibyangize ibyo twifuza. Ibyo rero bituruka mu myumvire yacu, bituruka mu bikorwa byacu ntabwo bizagomba guhora bihahwa hanze tubifitiye ubushobozi. Sibyo ?
Reka nsoreze aha ngaha ntabasinziriza, mushobora gusinzira, nshobora kubabwira byinshi mugatangira gusinzira ! Ngirango ahasigaye dushobora kwishimira ibyiza tumaze gukora, tumaze kugeraho kandi dushingira ku cyizere cyo kuvuga ko ibindi biri imbere bikitugoye nabyo tuzabikemura. Mu kanya bahoze batubwira hano ko musigaye mukinisha ifaranga ; ejo bundi ntabwo ryari rihari mwari abakene ariko biraza, iyo byaje, iyo ifaranga ryaje n’ibindi byose biba biri mu nzira biza. Sibyo ? Kandi nk’Abanyarwanda, Abanyarwanda bose b’intore ngirango muzi imvugo ngo ’Intore ntiganya ishaka ibisubizo’. Turi intore rero, mukomeze mube intore nziza, bibatere ishema bibahe agaciro, tubone ibyo dukeneye byose.
Mugire ubuzima bwiza rero. Murakoze cyane.
November 28, 2011 9 Comments
Ambasaderi Susan Rice ati: “USA yatinyaga ko ubwicanyi muri Libya bwaba nko mu Rwanda mu 1994”
Ambassaderi wa USA mu muryango w’abibumbye uri mu ruzinduko mu Rwanda kuva kuwa kabiri, kuri uyu wa gatatu yatangaje ko igihugu cye cyatabaye muri Libya cyanga ko ubwicanyi ku abataravugaga rumwe na Khaddafi bwaba nk’ubwabaye mu Rwanda mu 1994.
“ kuri iyi nshuro, akanama ka UN k’umutekano karatabaye, nyuma yo kunanirwa mu Rwanda n’i Darfur, ntitwagombaga kunanirwa gutabara muri Libya” ni ibyatangajwe na Amb. Susan Rice.
Uyu mugore yatangarije Reuters ko muri Libya ibyahaberaga aho Mouammar Khaddafi yitaga abamurwanya b’i Benghazzi “Imbeba”, byatangaga ishusho y’ibyabaye mu Rwanda mu 1994.
Akaba ariyo mpamvu igihugu cye cyahise gitabara vuba ubwicanyi butarakomera, akemeza kandi ko iyo ntego igihugu cye cyayigezeho kuko ubwicanyi bwahagaze.
Ambasaderi Susan Rice yavuze ko ashimira President Kagame ko ari mu ba president bambere basabye ko ubwicanyi muri Libya bwahagarikwa, Rice akavuga ko ariwe muyobozi wa mbere muri Africa w’igihugu kitari mu kanama k’umutekano (security council) wamaganye ubwo bwicanyi.
Nubwo hari ibyo Amb. Susan Rice yanenze ubuyobozi bwa President Kagame, birimo ngo kubangamira ubwisanzure bw’itangazamakuru no gushyira igitsure gikomeye ku batavuga rumwe na Leta ayoboye, Susan Rice yishimiye ko mu Rwanda ubu hari iterambere mu bukungu rigaragara cyane, imibereho myiza y’abaturage igenda iba myiza, ndetse no kuba president Kagame atihanganira ko ubwicanyi ku mbaga buba mu bindi biguhu ngo u Rwanda rwicecekere.
Kuri uyu wa gatatu ambasaderi Susan Rice akaba yari yasuye ishuri rikuru ry’ikoranabuhanga rya KIST mu mujyi wa Kigali. Akaba yageze mu Rwanda kuwa kabiri avuye i Tripoli muri Libya.
Ni ubwa kabiri Susan Rice asuye u Rwanda, mu 2009 nabwo yagize uruzinduko rw’iminsi 2 mu Rwanda.
via UMUSEKE.
November 24, 2011 2 Comments
Ambasaderi Susan Rice ati: Mu Rwanda Nta Bwinyagambuliro bwa Politiki
Kigali 23 Ugushyingo 2011 – Ambassadeur wa Reta Zunze Ubumwe mu muryango w’abibumbye Susan Rice yageze mu Rwanda mu ruzinduko rw’iminsi ine. Urwo ruzinduko rulibanda ku bukungu, ubuhinzi n’iterambere mu rwego rw’ubuzima.
Yavuze ko n’ubwo hari ibintu bishimishije byagezweho muri ibyo byiciro, muri politiki y’u Rwanda ngo nta bwinyagambuliro. Kuri we ngo ugereranije n’ibyo byiciro bindi ngo kuri politiki imiryango irafunze .
Ambasaderi Rice yashimye u Rwanda avuga ko mu myaka 17 ishize igihugu cyageze ku bintu byinshi mu rwego rw’ubukungu, umubano n’amahanga, ubuhanga mu by’ubucuruzi, ibidukikije no mu byerekeye kwita ku buzima, technologie no mu bireba uburenganzira bw’abategarugoli.
Yavuze ko u Rwanda rwateye imbere ugereranyije n’ibindi bihugu mu byerekeye guha ingufu abagore.
Ati mu mwaka w’2008 abagore babonye imyanya 45 kuri 80 mu nteko ishingamategeko, bikaba bituma u Rwanda ruba igihugu kimwe rukumbi ku isi kugeza uyu munsi, aho abagore bagize ubwiganze mu nteko ishingamategeko. Ati: ibi bituma abandi dusigaye tugira ikimwaro.
Rwanda: Ambassador Rice Speaks Out
Mu byo yavugiye I Kigali, ejo kuwa gatatu, Madamu Rice yanavuze ko, u Rwanda ari incuti, ashobora kubwiza ukuri. Yavuze ko u Rwanda rushobora kuba rurushijeho kugira ubuzima bwiza, rurushijeho gukira no kugira abantu bize, ariko ko mu byerekeye politiki ruri inyuma y’ibindi bihugu byo mu burasirazuba bwa Afrika.
Ati: Haracyari Inzitizi. Abakozi b’imiryango idaharanira inyungu za politiki, abanyamakuru, n’abanyapolitiki batavuga rumwe n’ubutegetsi, akenshi batinya gukora ibiterane mu mahoro, no kuvugira ahagaragara. Bamwe baratotejwe. Bamwe batewe ubwoba n’ababahamagara ku matelephoni nijoro, batabazi. Abandi ntawe uzi irengero ryabyo.
Mu kwezi kwa 6, umuryango Amnestie Internationale, wanenze u Rwanda, utangaza imibare igaragaza uko, ruhagaze mu byerekeye uburenganzira bw’ikiremwa muntu, uvuga ko, mu mwaka ushize, aho prezida Paul Kagame, yabonyemo 93 ku ijama by’amajwi mu matora, nta bwisanzure bwo kuvuga icyo umuntu ashaka bwari buhari.
Guverinema y’u Rwanda yavuze ko, ibyo atari ukuri. Yongeyeho ko, raporo ya Human Rights Watch, inenga imikorere y’inkiko, nta shingiro ifite.
Madame Rice, yanashimye guverinema y’u Rwanda, izwi cyaneho kurwanya ruswa yivuye inyuma. Yanashimye kandi uburyo u Rwanda rwateye imbere muri Technologie, avuga ko abantu bakoresha internet, bikubye incuro zirenga ibyiri mu myaka mike ishize. Ati :Technologie izahindura imibereho y’abanyarwanda.
Na VOA News | Washington.
November 24, 2011 2 Comments
Rwanda: Paul Rusesabagina arasobanura imigambi ye
Nyuma yo guhabwa igihembo cyitwa “The Tom Lantos Human Rights Award”, Paul Rusesabagina arasubiza ibibazo bya Etienne Karekezi kuri Voice of America.
Arashimangira icyifuzo cya Hotel Rwanda Rusesabagina Foundation cyo guharanira gushyiraho Komisiyo y’Ubumwe n’Ubwiyunge mu Rwanda.
Aravuga uburyo azakomeza guharanira uburenganzira bwa muntu…
November 18, 2011 5 Comments






